KRIŽEVAČKO GOSPODARSTVO I OBRTNIŠTVO - TKO JE TKO U PROŠLOSTI


Grad Križevci u prvim desetljećima 20.stoljeća imaju 7.246 stanovnika, nekoliko srednjih škola, državnu gimnaziju, srednju gospodarsku i učiteljsku školu. Od industrijskih pogona radi parni mlin, parna pilana, tvornica ulja, ciglana, punionica mineralne vode Apatovačka kiselica, tvornica suhomesnatih prerađevina, munjaru ili gradsku električnu centralu, te čak dva kina.

Navodimo pojedine djelatnosti po strukama.

Kao liječnici su djelovali dr. Rudolf Gregurek, dr. Fran Praunsperger, dr. Žiga Šugh, dr. Dragutin Weiss i dr. Đuro Weiss. Kao zubar je radio ujedno i dr. Fran Praunsperger.

Odvjetnici su bili dr. Đuro Bičanić, Karlo Hausler, dr. Lavoslav Hanžek, dr. Branko Ketig, dr. Dragutin Martinjak, dr. Stjepan Pomper, dr. Đuro Oštrić, dr. Ognjan Oštrić. Bilježnici su bili Karlo Hausler, dr. Dragutin Martinjak, dr. Ognjan Oštrić. Apoteke su držali Šandor Margulit i Leo Scheyer. Babice su bile Marija Sabolović i Marica Vedo. Bačve su izrađivali Ivan Britvec, Rudolf Dubravec i Josip Mahović. Djelovale su banke Prva hrvatska štedionica i Narodna štediona. Brijačke radionice imali su Josip Drugčević, Anđelko Jarmić, Đuro Kmetić, Ivan Koturec, Đuro Lepčić, Rade Martinović, Josip Šušković.

Filmovi su prikazivani u kinima Danka Geželina i Josipa Jaseka. Soboslikarske radionice vodili su Ferdo Jurak, Đuro Margalić i Dragutin Samobor. Bravarske su radionice imali Ivan Bajer, Vilim Kovačić, Dragutin Markulin, Franjo Nendl, Milan Nendl, Stjepan Novosel, Ivan Siladi. Proizvodnjom cementa bavili su se Vjekoslav Fressl i Ilija Grgec. Crijep su izrađivali Aleksandar Goldschmidt, Neuman Julio i sin, Robert Pscherhoff. Kobasičarska crijeva izrađivao je Adolf Lempach. Urarske su radionice imali Mijo Deutscbauer, Dragutin Habajec i Dušan Režek, dok je četke izrađivao Franjo Černohous. Dimjačarske usluge obavljali su Franjo Hudoklin, Ignac Ilotić i Dragojla Križe. Preradom drva bavili su se Ljuba Kobašević i Ivan Prokopec, a prodajom drva Nikola Beidinger. Fotograf je bio Pavao Kavšek.

Geometri su bili Vladimir Blaževac , Anđelko Kučan i Ivan Škiljan. Gostionice su držali Stjepan Blažinčić, Dragutin Fyember, Franjo Huljak, Jelka Karas, Katz i sinovi, Josip Kiepach, Dragutin Kolarić, Aleksa Kovačić, Ignac Lugomer, Jelka Lugomer i Zvonko Ranogajec. Građevinarstvom se bavio inž. Josip Gold, a građevinarska poduzeća držali su Viktor Augustinović, Vjekoslav Fressl, Ilija Grgec, Vjekoslav Slavinec. Trgovine željeznarijom držali su Berkeš i Pollak, Vilim Detoni, Mavro Deutsch, Aleksandar Goldschmidt, Julio Neuman, Ignac Schoenbaum i sin.

Papirnice su držali Josip Goldberger i Gustav Neuberg. Hotel "Grand" držao je Josip Brenner. Kamenorezačku radionicu držao je Vjekoslav Fressl. Kotlove su izrađivali Rudolf Klinhardt i Lavoslav Vitek. Knjižare su držali Josip Goldberger i Gustav Neuberg, a knjigovežnice Josip Goldberger, Gustav Neuberg, Vilko Neugebauer i Josip Perše. Kobasičarstvom su se bavili Ivan Gregurić i Drug, Leopold Hofer, Stjepan Jaić. Kolari su bili Dragutin Fijember, Stjepan Fijember, Lujo Konfic, Stjepan Kranjčević, Vilim Majcen, Josip Martinčić, Mijo Petrović, Lujo Šofneker, Ivan Rusak, Josip Sekelj. Slastičarnicu je imao Franjo Zemljak. Konfekciju je držao Samojlo Grossman i Žiga Klarića, a košare je izrađivao Stjepan Stuparić. Kovačke su radionice imali Vilim Bartaković, Mato Čavljak, Stjepan Grščić, Ignac Herjević, Franjo Imper, Blaž Mekovec, Josip Miklin i Mato Zlatar. Trgovine kožnatim proivodima držali su Marko Deutsch, Josip Kerbacher i Mozes Šubinski. Najviše je bilo krojača, obućara i stolara.

Krojači su bili Vinko Bonaventura, Stjepan Ferlužić, Josip Heged, Andro Hitrec, Franjo Jakopović, Valent Jakopović, Blaž Kralj, Melkior Krklec, Nikola Mihailić, Dragutin Pizek, Ivan Rogelj, Josip Tomac, Jakob Uradin, J. Vitković. Obućarske radionice imali su Antun Anđelić, Josip Car, Stjepan Fuček,

Vilim Gril, Tobija Husak, Milan Kabaj, Ljudevit Kašik, Dragutin Kisc, Antun Komad, Đuro Konfic, Mirko Konfic, Luka Kos, Luka Kovač, Petar Kramarić, Jakob Krušec, Mirko Kunst, Franjo Međimorec, Josip Mlinarić, Janko Nemčić, Mato Ožanić, Mato Salaj, Josip Strahinščak, Mozes Šubinski, Josif Turk, Vilim Ugarković Mijo Večković, Stjepan Vitković.

Stolarske su radionice držali Antun Blažić, Đuro Boščak, ujedno graditelj glazbala, Antun Gold, Mirko Gorički, Josip Habić, Milan Hlebec, Josif Kabaj, Antun Konfic, Ladislav Konfic, Dragutin Lepčić, Pavao Leščak, Stjepan Muretić, Josip Novosel, Franjo Rabudić, Stjepan Širjan.

Postojalo je i gradsko kupalište koje je držao Ilija Grgec. Limarske radionice imali su Eduard Cviker, Dragutin Majer i Milan Majer, dok su se lončarstvom bavili Valent Čavljak, Tomo Heged, Đuro Kovačić, Đuro Novak i M. Srkulj. Mesarski obrtnici bili su Stjepan Antolčić, Ferdo Hiršl, Đuro Kolarić, Aleksa Kovačić i Stjepan Premzl. Križevčani su mljeli žito na vodenom mlinu Šimuna Horvata i parnom mlinu Hinka Schwarza, iz kojeg se razvila industrija "Mlinar".

Glazbala je izrađivao i ugađao Viktor Erhatić, a noževe je izrađivao Franjo Hrlec. Opanke su izrađivali Rudolf Habdija, Josip Mileković, Ivan Mrnjavčić i Mato Salaj,a peći je gradio i popravljao Makso Srkulj. Kruhom i pecivom opskrbljivali su Križevčane Josip Heršak, Franjo Huljak, Đuro Ivanić, Franjo Kržek, Šandor Kržek,Josip Očko, Franjo Šoštarko i Vinko Šoštarko. Konjsku opremu izrađivali su Mirko Bruči, Ignac Pivarić i Franjo Piršl, a sedla Marko Bogović i Franjo Pivarić. Sita je izrađivao Stjepan Stuparić, a staklar je bio Slavko Jakovlić. Pogrebni su zavod držali Antun Gold i Milan Hlebec, a prijevozničke su usluge, konjima i kočijama, pružali Nikola Beidinger, Josip Brenner, Valent Grokša, Šimun Horvat i Dragutin Pintar. Svijeće su proizvodili Josip Novak, Dragutin Slukan i Franjo Zenta,a šešire i kape Mato Marenšćak. U Križevcima je djelovao i Državni serološki zavod nastao u sklopu Bakteriološkog zavoda, današnjeg Veterinarskog zavoda, a iz Serološkog zavoda koji se potom preselio u Zagreb nastala je prva tvornica lijekova Plibah, današnja Pliva. Proizvodilo se i ulje, o čemu je brinuo Šimun Horvat. Izrađivala se užad u radionicama Ivana Barešića i Stanka Mihalića, te Ž. Radosavljevića. Velepordajom vina bavili su se u gradu "križevačkih štatuta" Jakob Hiršl, Hermina Katz, postojala je i pivovara Katz i sinovi, te Ljudevit Štraus, a prije njega Breyer i sinovi. Kao veleposjednik se spominje jedino Josip Kiepach.